Le Morne Brabant
20°27′38″S 57°18′49″E / 20.46056°S 57.31361°E
| Kultivirani krajolik Le Morne | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Mauricijus
  Le Morne Brabant | |
| Registriran: | 2008. (32. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii, vi |
| Ugroženost: | - |
| Referenca: | UNESCO |
Le Morne Brabant je poluotok na najjužnijem zapadnom dijelu otoka Mauricijusa kojim dominira golema bazaltna stijena visine 556 metara, čineći ovaj krajolik najznamenitijim na cijelom otoku. Vrh stijene je gotovo ravan i ima površinu od 12 hekatara. Također, na njezinim liticama postoje brojni otvori i plitke špilje, dok je okružena plitkom lagunom koja je velika turistička atrakcija.[1] Le Morne Brabant uživa jedinstvenu mikroklimu, zbog čega je jedno od tri posljednja utočišta jedne od najrjeđih biljaka na svijetu, mandrinete (Hibiscus fragilis), ali i drugih endema kao što je Trochetia boutoniana.
Stijena Le Mornea je postala poznata u 19. stoljeću kao sklonište odbjeglih robova (poznati kao "maruni" od španj. cimarrón što znači "brđani") dovedenih na Mauricijus iz raznih krajeva svijeta kao što su: Afrika, Madagaskar, Indija i Jugoistočna Azija. Strme i šumovite litice su im pružale sigurno utočište, a na njezinom vrhu su napravili malo drveno naselje koje je bilo poznato kao "Marunska republika". Nakon što je robovlasništvo zabranjeno u Britanskom carstvu, policija je 1. veljače 1835. god. došla do Le Mornea da izvijesti skrivene robove kako su sada slobodni ljudi. No, prestravljeni robovi nisu razumjeli poslanike i bacili su se sa stijene kako bi izbjegli ropstvo. Od tada, ovaj datum mauricijski kreoli obilježavaju kao Godišnjicu ukidanja ropstva.
Stijena Le Morne je u usmenoj predaji na Mauricijusu postala simbolom borbe robova za slobodu i njihove žrtve i zbog toga je njezin kultivirani krajolik upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi.
Danas na sjevernom kraju poluotoka postoji naselje privatnih vila, Morcellement Cambier. Njihovi posjedi čine zajednicu koja ima jedinstven pogled na lagunu i nije otvorena posjetiteljima.
- ↑ Le Morne Heritage Trust Fund Arhivirano 2010-10-01 na Wayback Machine-u (en) Preuzeto 11. studenog 2011.
- Dominique Auzias i Jean-Paul Labourdette, Maurice, Rodrigues Le Petit futé (fr)
- Rosabelle Boswell, Le Malaise Créole: Ethnic Identity in Mauritius, Berghahn Books, 2006. ISBN 1-84545-075-2
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Le Morne Brabant |
